Modificirane ketogene dijete

Modificirana Atkinsova dijeta (MAD)

Tim iz ˝Johns Hopkins Hospital˝ u Sjedinjenim Američkim Državama je otkrio da modificirana verzija popularne Atkinsove dijete za mršavljenje može proizvesti prirodnu ketozu i utjecati na epileptične napadaje. Od 2003. godine provedeno je oko 30 istraživanja koja su sveukupno uključivala oko 400 djece i odraslih, a rezultati su potvrdili da se provedbom MAD mogu postići slični ishodi kao i s tradicionalnim ketogenim dijetama. Osim toga pokazala se lakšom za provedbu i podnošljivijom.

Ključni aspekti originalnog MAD protokola su sljedeći:

  • Inicijalan unos ugljikohidrata je ograničen na 10 grama na dan za djecu i 20 grama na dan za odrasle. Ova količina se odnosi na neto ugljikohidrate koji ne uključuju prehrambena vlakna.
  • Potiče se unos namirnica bogatih mastima pri svakom obroku.
  • Unos bjelančevina se ne ograničava.
  • Nema inicijalnog ograničenja kalorijskog unosa (podešava se u slučaju promjena tjelesne mase).
  • Potrebno je obogaćivanje prehrane vitaminima i mineralima.

Dijeta s namirnicama niskog glikemijskog indeksa (LGIT, engl. Low Glycemic Index Treatment)

Još jedna dijeta se počela koristiti u SAD-u 2000-tih godina, no za razliku od ostalih kojima je cilj postići nutritivnu ketozu, ovaj režim se temeljio na kontroli razina glukoze. Poznato je da ketogene dijete vode do stabilnih razina glukoze u krvi te da nagli porast, uzrokovan dodatnom konzumacijom ugljikohidrata, može značajno povećati aktivnost epileptičnih napadaja. Stoga LGIT sjedinjuje saznanja o brzini podizanja razina glukoze u krvi nakon konzumacije određene hrane koja sadrži ugljikohidrate (glikemijski indeks) sa smanjenim unosom ugljikohidrata koji će i dalje zahtijevati da tijelo sagorijeva masti za proizvodnju energije. Istraživanja koja su uključivala djecu i mlađe odrasle osobe ukazuju na slične rezultate u učinkovitosti, ali s poboljšanim pridržavanjem dijete u usporedbi s tradicionalnim režimima.

Ključni aspekti LGIT protokola uključuju:

  • Unos ugljikohidrata je ograničen na 40-60 grama na dan i podjednako raspodijeljen u obrocima. U ovom slučaju dozvoljena količina ugljikohidrata uključuje i prehrambena vlakna.
  • Izbor ugljikohidratnih namirnica je ograničen na one s glikemijskim indeksom manjim od 50.
  • Potiče se unos namirnica bogatih mastima pri svakom obroku.
  • Konzumiraju se umjerene količine bjelančevina.
  • Nema inicijalnog ograničenja kalorijskog unosa (podešava se u slučaju promjena tjelesne mase).
  • Potrebno je obogaćivanje prehrane vitaminima i mineralima.

Za koga su prikladne modificirane ketogene dijete?

Prednost modificiranih režima je fleksibilnost u izboru hrane i osmišljavanju obroka jer je glavni fokus na izračunu količine ugljikohidrata, procjeni porcija i osiguravanju adekvatnog kalorijskog unosa konzumacijom masti. Zbog navedenog, može biti dobar izbor za stariju djecu, adolescente i odrasle koji nemaju poteškoća s hranjenjem kao ni s izračunima ili nadziranjem unosa ugljikohidrata i masti tijekom dana.

Kome je potreban nešto tradicionalniji ketogeni pristup?

Strukturiraniji pristup ili hibrid tradicionalnog i modificiranog pristupa funkcionira bolje u institucijskom okruženju ili kod oboljelih na kućnoj njezi kada je više osoba uključeno u odabir namirnica, pripremu obroka i hranjenje.

Kod osoba koje se hrane pomoću sondi ili gastrostome, ketogena dijeta se temelji na klasičnom režimu, a ako osoba dodatno konzumira obroke oralnim putem oni se također trebaju temeljiti na principima klasične ketogene dijete.

U Ujedinjenom Kraljevstvu se provodi modificirana ketogena dijeta;

  • Većina timova za ketogenu dijetu u UK koristi modificirani režim koji se temelji na MAD, no inicijalno ograničenje unosa ugljikohidrata se može razlikovati. Neki timovi također određuju smjernice za unos masti kako bi se osigurao dostatan kalorijski unos za održavanje, smanjenje ili povećanje tjelesne mase ovisno o individualnim potrebama.
  • Ketogene dijete se često temelje na nisko ugljikohidratnoj hrani koja ujedno i pripada kategoriji s niskim glikemijskim indeksom (na primjer bobičasto voće, ne-škrobno povrće, orašasti plodovi). Zbog navedenog se mogu ponuditi veće porcije hrane s obzirom na količinu ugljikohidrata koju sadrže odnosno može se osigurati puno bolja vrijednost obroka u usporedbi s malim porcijama namirnica koje sadrže veću količinu ugljikohidrata i imaju viši glikemijski indeks (npr. krumpir).
  • Unos ugljikohidrata se temelji na količini ugljikohidrata od koje je oduzeta količina prehrambenih vlakana (količina ugljikohidrata na nutritivnim deklaracijama u Europi ne uključuje vlakna).
  • Modificirane dijete uglavnom zahtijevaju obogaćivanje prehrane vitaminima i mineralima na temelju individualnih potreba.
  • Neki timovi obogaćuju prehranu s uljima ili emulzijama srednjelančanih triglicerida kao dio postupka podešavanja dijete u svrhu postizanja bolje učinkovitosti dijete.

Sažetak

MAD i LGIT imaju zajedničkih točaka, no nešto je različitiji pristup prema izboru ugljikohidrata. Obje su manje restriktivne i stoga jednostavnije za provedbu u usporedbi s tradicionalnim ketogenim režimima, a olakšavaju i konzumaciju hrane izvan kuće (npr. odlazak u restoran). Međutim, sve ketogene dijete, bilo tradicionalne ili modificirane, zahtijevaju jednaki pristup u medicinskom probiru, pripremi, nadzoru i individualnom podešavanju od strane tima za ketogene dijete.

Dostupno na: https://www.matthewsfriends.org/keto-therapies/keto-introduction/modified-ketogenic-diets-mad-lgit/