Ketogena dijeta

POVIJEST KETOGENIH DIJETA

U prošlosti su mnogi zagovarali liječenje epilepsije prehranom, a takvi su tretmani uključivali pretjeranu ili ograničenu konzumaciju hrane. Post (gladovanje) je prepoznat za liječenje mnogih bolesti i to već prije 2 500 godina te je opisan u Hipokratovoj zbirci kao jedina terapijska mjera za liječenje epilepsije. Pet stoljeća kasnije, post kao tretman epileptičnih napadaja dokumentiran je i u Biblijskim spisima gdje se navodi da je Isus izliječio dječaka oboljelog od epilepsije postom i molitvom.

ŠTO JE KETOGENA DIJETA I KAKO DJELUJE?

Na pitanje ˝Što je ketogena dijeta?˝ odgovor se čini vrlo jednostavan. Ako ćemo gledati iz perspektive raspodjele makronutrijenata, radi se o prehrani koja je bogata mastima i siromašna ugljikohidratima sa zadovoljavajućim unosom bjelančevina. Međutim, kako se ona sve više prezentira kao dijeta za mršavljenje, važno je naglasiti da je ketogena dijeta, u kontekstu liječenja tvrdokornih epilepsija i drugih poremećaja, …

TKO ĆE IMATI KORISTI OD PROVOĐENJA KETOGENE DIJETE?

Ketogena terapija bi se trebala razmotriti za liječenje epilepsije kada dva prikladna antikonvulzivna lijeka nisu učinkovita ili su prouzrokovala neprihvatljive nuspojave. Ova terapija se pokazala uspješnom u liječenju raznih vrsta epileptičnih napadaja i sindroma, a pokazala se posebno učinkovitom, s visokom stopom odgovora, za sindrom nedostatka transportera glukoze tipa 1, nedostatak piruvat dehidrogenaze, …

Kušajte

Keto recepti

Spremite i uživajte u receptima za ketogenu dijetu

ŠTO JE KETOGENA DIJETA I KAKO DJELUJE?

Na pitanje ˝Što je ketogena dijeta?˝ odgovor se čini vrlo jednostavan. Ako ćemo gledati iz perspektive raspodjele makronutrijenata, radi se o prehrani koja je bogata mastima i siromašna ugljikohidratima sa zadovoljavajućim unosom proteina. Međutim, kako se ona sve više prezentira kao dijeta za mršavljenje, važno je naglasiti da je ketogena dijeta, u kontekstu liječenja tvrdokornih epilepsija i drugih poremećaja, …

Ketogene dijete

TRADICIONALNE

Klasična ketogena dijeta

Klasična ketogena dijeta se temelji na ketogenom omjeru odnosno omjeru količine masti i količine ugljikohidrata i bjelančevina u gramima. Uglavnom je potreban ketogeni omjer 3:1 za održavanje dobrog stanja ketoze i optimalne kontrole epileptičnih napadaja, iako se učinci mogu postići i s 2:1 ili 4:1 omjerom ovisno o odgovoru pojedinca. Kod 3:1 omjera masti čine 87% ukupnog energetskog unosa dok primjenom 4:1 omjera ovaj udio raste na 90%. Dovoljnu količinu masti osiguravamo unosom hrane poput maslaca, ulja, vrhnja, majoneze ili pomoću dodataka prehrani koji su dostupni na recept. Unos bjelančevina se temelji na minimalnim zahtjevima za rast i osigurava se konzumacijom namirnica s visokom biološkom vrijednošću bjelančevina u svakom obroku (meso, riba, jaja i sir). Unos ugljikohidrata je vrlo ograničen. Konzumacija škrobnih namirnica nije dozvoljena pa su glavni izvori ugljikohidrata ograničene količine povrća i voća.

Ketogena dijeta sa srednjelančanim trigliceridima (MCT ketogena dijeta)

Ketogena dijeta sa srednjelančanim trigliceridima ili MCT ketogena dijeta se razvila 1970-tih godina kao alternativna verzija klasične ketogene dijete. Srednjelančani trigliceridi (MCT) se učinkovitije apsorbiraju i prenose u tijelu u usporedbi s dugolančanim trigliceridima te proizvode više ketonskih tijela po energetskoj jedinici (kcal). Stoga je ovom dijetom omogućen nešto veći unos ugljikohidrata i bjelančevina. Tradicionalna MCT ketogena dijeta je dopuštala visok udio MCT-a u ukupnom energetskom unosu što je uzrokovalo gastrointestinalne poteškoće kod neke djece. Danas se u praksi određuje početna razina MCT-a koja će omogućiti dobru nutritivnu ketozu i ujedno umanjiti rizik razvoja nuspojava, a udio se može povećati ovisno o potrebi i toleranciji. Svaki obrok treba uključivati MCT u obliku ulja ili emulzija koji su dostupni na recept. Ostatak energetskog unosa se upotpunjava unosom ugljikohidrata, bjelančevina i masti putem hrane. S obzirom na to da su dopuštene veće količine ugljikohidrata i bjelančevina, izbor namirnica je veći nego na klasičnoj ketogenoj dijeti. Randomizirano kontrolirano kliničko istraživanje o učinku klasične ketogene dijete i MCT ketogene dijete nije utvrdilo značajnu razliku u učinkovitosti i toleranciji, stoga se zaključuje da obje dijete imaju ulogu u liječenju djece s tvrdokornim epilepsijama.

Obje dijete zahtijevaju izračune energetske vrijednosti i izračune količine makronutrijenata te je potrebno vagati svu hranu i pića koja se konzumiraju. Nutricionist vrši individualni izračun za dijetu na temelju energetskih potreba i potreba za bjelančevinama. Uglavnom se započinje s nižim ketogenim omjerom ili nižim udjelom MCT-a koji se postupno povećavaju ovisno o toleranciji. Na temelju danog izračuna osmišljavaju se recepti, često uz pomoć računalnih programa. Mogu se koristiti i popisi izbora namirnica što je učestalije kod MCT ketogene dijete. Obogaćivanje prehrane vitaminima i mineralima je potrebno i pri provođenju klasične ketogene dijete i MCT ketogene dijete zbog njihovog restriktivnog prehrambenog režima, a navedeno određuje nutricionist nakon procjene individualnih potreba i prehrambenog unosa. Provođenje dijete zahtijeva kontinuirano praćenje i nadzor te podešavanje kako bi se postigli optimalni rezultati.

MODIFICIRANE KETOGENE DIJETE

Modificirana Atkinsova dijeta (MAD)

Tim iz ˝Johns Hopkins Hospital˝ u Sjedinjenim Američkim Državama je otkrio da modificirana verzija popularne Atkinsove dijete za mršavljenje može proizvesti prirodnu ketozu i utjecati na epileptične napadaje. Od 2003. godine provedeno je oko 30 istraživanja koja su sveukupno uključivala oko 400 djece i odraslih, a rezultati su potvrdili da se provedbom MAD mogu postići slični ishodi kao i s tradicionalnim ketogenim dijetama. Osim toga pokazala se lakšom za provedbu i podnošljivijom.

IZRAČUNI ZA KETOGENE DIJETE

Ketogene dijete su dizajnirane da uzrokuju metaboličku promjenu u tijelu tj. da natjeraju tijelo da primarno razgrađuje masti za proizvodnju energije. U tom procesu ketonska tijela zamjenjuju glukozu i predstavljaju glavni izvor energije za mozak. Iako se sve dijete temelje na sličnim principima i individualno se prilagođavaju, postoje razlike u protokolima za uvođenje dijete i izračunima potrebnih za provođenje dijete …

KETOGENA DIJETA I ENTERALNO HRANJENJE

Korištenje sondi za hranjenje, odnosno hranidbenih sondi za potpunu ili djelomičnu enteralnu ketogenu prehranu je indicirano u situacijama kada oralni unos nije moguć uslijed određenih zdravstvenih stanja. Sonde se mogu koristiti i za obogaćivanje prehrane kada oralni unos hrane rezultira psihološkim poteškoćama ili smetnjama u ponašanju vezanima uz hranjenje. Također se primjenjuje i kod oboljelih koji već imaju postavljenu hranidbenu sondu te kod oboljelih kojima je za vrijeme provedbe dijete potrebna hranidbena sonda…

PRIPREMA I UVOĐENJE

Ketogena terapija je putovanje tijekom kojeg se liječenje pojedinca razvija tijekom vremena. Prvih nekoliko tjedana je izazovno s obzirom da je u tijeku učenje i prilagodba na velike promjene u planiranju obroka, kupovini namirnica, mjerenju porcija hrane i metodama kuhanja. K tomu, potreban je odgovoran nadzor, praćenje epileptičnih napadaja i ostalih simptoma te učestala razmjena informacija s timom za ketogene dijete.

Ketogene dijete

NUSPOJAVE

Nuspojave u fazi uvođenja

Za vrijeme uvođenja dijete postoji rizik od razvoja hipoglikemije, acidoze, dehidracije i ketonemije. Djeca koja koriste lijekove koji inhibiraju ugljičnu anhidrazu (na primjer topiramat i zonisamid) mogu imati povećan rizik za razvoj pretjerane nutritivne ketoze i metaboličke acidoze kada započinju s ketogenom dijetom.

Prehrambeni status i rast

Djeca oboljela od tvrdokornih epilepsija su u riziku razvoja nedostatka vitamina D i prije uvođenja ketogene dijete. Iako se razine vitamina D mogu stabilizirati obogaćivanjem prehrane, primijećeno je opadanje mineralne gustoće kostiju u kostima cijelog tijela i kralježnice kod djece na ketogenoj dijeti bez obzira na smanjenje broja/doza antikonvulzivnih lijekova.

Kod djece koja provode ketogenu dijetu može se razviti i nedostatak selena što vodi do rizika za razvoj oštećenja miokardijalne funkcije. Zabilježene su i niske razine magnezija u plazmi koje mogu predstavljati problem kod djece na klasičnoj ketogenoj dijeti bez obzira na odgovarajuće obogaćivanje prehrane. Primijećena je i niska razina vitamina C dok su moguće povećane plazmatske razine vitamina topivih u mastima poput vitamina A i E (posljedica visokog unosa masti). Osim toga moguć je i pad razine karnitina u prvih nekoliko mjeseci provođenja dijete kod neke djece i odraslih. U većini slučajeva se s vremenom stabiliziraju razine, no u nekim slučajevima je potrebno prehranu obogaćivati karnitinom.

Postoje dokazi koji upućuju da djeca na ketogenoj dijeti, osobito mlađa djeca, mogu zaostajati u rastu. Dugoročnim praćenjem djece je primijećeno da se rast poboljšava nakon prestanka ketogene dijete, no i dalje je moguće da tjelesna visina bude ispod očekivane.

Individualne potrebe za obogaćivanjem prehrane vitaminima, mineralima i elementima u tragovima mora nadzirati nutricionist. Rast djeteta se treba redovito procjenjivati za vrijeme provođenja dijete pri čemu treba imati na umu da djeca s neurološkim poteškoćama često imaju tjelesnu visinu ispod očekivane za dob.

Kardiovaskularne nuspojave

Kod djece na ketogenoj dijeti primijećene su povišene razine kolesterola i triglicerida u krvi , uz značajno povišenje aterogenih lipoproteina koji sadrže apolipoprotein B. Za vrijeme provođenja dijete, povišene razine lipida u krvi se mogu stabilizirati pri čemu podešavanje dijete može pridonijeti postizanju normalnih razina. Potpuna procjena kardiovaskularnog rizika zahtijeva ispitivanje bilo kakvih fizioloških promjena u funkciji arterija. Rezultati sugeriraju da se krutost arterija u početku provođenja dijete može povećati, no uočene promjene u arterijskoj funkciji tijekom prve godine liječenja nisu značajne nakon 24 mjeseca i čine se reverzibilnima.

Bubrežni kamenci

Incidencija bubrežnih kamenaca kod djece na ketogenoj dijeti je veća u usporedbi s općom pedijatrijskom populacijom. Bubrežni kamenci različitog kemijskog sastava primijećeni su kod približno 7% djece na dijeti. Rizik može biti veći kod dugotrajne primjene ketogene dijete i istovremene primjene inhibitora ugljične anhidraze (topiramat, zonisamid).

Gastrointestinalne nuspojave

Gastrointestinalne smetnje su učestale nuspojave ketogene terapije, no većina se može ublažiti prilagođavanjem prehrane. Povraćanje, mučnina, proljev i nelagoda u abdomenu se mogu pojaviti kod provođenja klasične ketogene dijete i ketogene dijete sa srednjelančanim trigliceridima. Postoji rizik da djeca s prethodno razvijenom gastroezofagealnom refluksnom bolešću razviju pogoršanje simptoma s visokim unosom masti. Konstipacija je najučestalija nuspojava ketogene terapije; unatoč promjenama u prehrani kako bi se smanjio problem, mnogi pojedinci trebaju dodatno liječenje lijekovima.

Ostale nuspojave

Ostale zabilježene nuspojave ketogene dijete uključuju povećan rizik infekcija, pojavu modrica, povećanje razine mokraćne kiseline u krvi, prijelome kostiju, pankreatitis, lipidno-aspiracijsku pneumoniju i kardijalne abnormalnosti. U nekim slučajevima je uočena toksičnost natrijevog valproata inducirana ketogenom dijetom, no kod većine se mogu koristiti zajedno bez poteškoća.

Modificirane dijete

Objavljeni rezultati o nuspojavama se većinom odnose na tradicionalne dijete. Kod provođenja modificiranih ketogenih dijeta, poput modificirane Atkinsove dijete ili dijete s namirnicama niskog glikemijskog indeksa, zabilježeno je manje nuspojava. Unatoč tome, jedno je istraživanje izvijestilo da je 13% oboljelih na MAD odustalo zbog intolerancije ili nuspojava.

OBOGAĆIVANJE PREHRANE

Postoji li rizik razvoja nedostatka mikronutrijenata za vrijeme provedbe ketogene terapije? U prošlosti se kod oboljelih koji su provodili ketogenu dijetu nije adekvatno vršilo obogaćivanje prehrane, a razvoj nedostataka mikronutrijenata je primijećen 1979. godine. Tada su objavljena dva znanstvena rada; kod prvog je uočen razvoj optičke neuropatije zbog nedostatka tiamina, a drugo je izvijestilo o smanjenju koštane mase uzrokovane nedostatkom vitamina D.

ŠTO UČINITI PRIJE UVOĐENJA KETOGENE DIJETE?

Naš izbor hrane, koliko jedemo i koliko često, mogu imati velik utjecaj na to kako se svakodnevno osjećamo. Relativno jednostavne promjene mogu učiniti razliku te dovesti do povećane razine energije i kontrole tjelesne mase omogućujući nam da smo bolje pripremljeni za izazove koje donosi novi dan. Ako želite istražiti promjene, a niste posve sigurni gdje trebate započeti, pročitajte sljedeće savjete. Što se tiče vremena, bolje je planirati umjerene i održive promjene u razdoblju od nekoliko tjedana ili mjeseci. Brze promjene prehrane se rijetko prilagode našim starim navikama na dulje razdoblje. …

100 GODINA KETOGENIH DIJETA – GDJE SMO DANAS?

Prije 100 godina, točnije 27. srpnja 1921 g., dr. Wilder, endokrinolog na Mayo klinici, je stvorio hipotezu da bi dijeta bogata mastima i ograničena ugljikohidratima mogla oponašati metaboličke promjene gladovanja i time postići pozitivne učinke kod oboljelih od epilepsije. Samo dan kasnije objavljena je serija slučajeva koja je uključivala troje oboljelih od epilepsije. Provedbom ketogene dijete zabilježeno je poboljšanje simptoma epilepsije, a zanimljiva je činjenica da je dvoje oboljelih bilo odrasle dobi. Ovo je bio začetak klasične ketogene dijete.